Patrijarhalna obiteljska zajednica 30-tih godina prošlog stoljeća kroz prizmu Wilhelma Reicha u knjizi “Masovna psihologija fašizma“ i Larsa von Triera u filmu “Dogville“

Ovim diplomskim radom želi se povezati rad Wilhelma Reicha naročito knjiga Masovna psihologija fašizma s radom redatelja Larsa von Triera s naglaskom na dugometražni film Dogville. Wilhelm Reich kroz knjigu Masovna psihologija fašizma razotkriva ulogu zatomljene seksualne energije u koncepciji fašizma. Potisnuti osjećaji najviše se gomilaju unutar obiteljske zajednice čija se struktura potom preslikava na državnu razinu koja, služeći se psihološkim manipulacijama, strateški pozicionira obiteljsku jezgru u svrhu postizanja određenog političkog cilja. U seoce Dogville, Lars von Trier smjestio je nekoliko obitelji koje se guše u moralnom licemjerstvu vlastitih postupaka. Karakteri im se očituju kada u njihovo, naizgled mirno seoce, dolazi prestrašena djevojka koja treba njihovu pomoć. Služeći se specifičnom (ne) scenografijom i (ne) prostorom redatelj je izrazito naglasio okrutnost malograđanštine te učmalost obiteljske sredine u kojoj su mnoge frustracije izgrađene na temelju seksualne nerealiziranosti. Wilhelm Reich i Lars von Trier zapravo se bave sličnim temama samo iz različitih kutova, jedna je percepcija znanstvena, a druga umjetnička, a u ovom radu korištena je kombinacija tih dviju perspektiva. Osim što se navedeni autori (Trier i Reich) bave sličnim korpusom problema, oni te probleme sagledavaju u sličnom vremenskom okviru 30-tih godina prošlog stoljeća. Intrigantno je promatrati obitelj kao temelj društva na koju se apliciraju političke ideje jalovog napretka. Čini se da je obitelj iz Dogvilla slična obitelji na koju se osvrće Reich. Sustavi temeljeni na zajednici patrijarhata očito se u nekoj točci prelamaju u određenu psihozu koja potom postaje javna i naša. Paralelnom analizom Masovne psihologije fašizma i Dogvilla uspostavlja se zanimljiv suodnos dviju oštrih kritika na društvo koje se sagledava kao problematični pojedinac